Piše: Marijana Peček Vidaković, dr. med., specijalist obiteljske medicine, sveučilišni specijalist nutricionizma
Kofein je tvar koja se nalazi u 60 biljnih vrsta i već ga stoljećima mnoge kulture koriste kao sredstvo za smanjivanje umora.
Kod nas kofein uglavnom unosimo putem kavenih napitaka, čaja i coca cole. U zadnje je vrijeme porasla i upotreba energetskih napitaka koji sadrže velike količine kofeina.
U našim krajevima ispijanje kave nije samo u svrhu da odagna umor, već ima daleko dublje i šire značenje.
Na razini europskih zemalja unos kofeina je u prosjeku 75 mg dnevno, dok je u našoj zemlji tri puta veći, dakle, oko 200 mg na dan.
Instant kava koja je sve popularnija sadrži do 50 mg kofeina po napitku, esspreso 80 – 100 mg kofeina, ovisno o količini i vrsti, dok je turska kava najjača i može sadržavati do 130 mg kofeina.
Kofein djeluje na mnoge organske sustave čovjeka, ponajprije na središnji živčani sustav, povećanjem koncentracije i pamćenja.
Na kardiovaskularni sustav djeluje u smislu povećanja tlaka i broja otkucaja srca, no tijelo se već nakon tri dana navikava pa ga smiju uzimati i ljudi s povišenim tlakom, naravno u umjerenim količinama. Ostali učinci uključuju širenje dišnih puteva, pojačano mokrenje, kao i lučenje želučane kiseline.
Zbog pozitivnih učinaka na mnoge sustave, sportaši često koriste kavu kao legalni stimulans za postizanje boljih učinaka. Poboljšava izvedbu mnogih sportova, osobito u dugotrajnim aktivnostima gdje se sportaši susreću s umorom.
Najbolji rezultati se postižu od 30 do 60 min nakon konzumacije te se preporuča konzumacija kave sat vremena prije bavljenja sportom.
Coca cola nije dobar izbor zbog velike količine šećera i plinova koji se stvaraju u probavnom sustavu. Naravno, kad se govori o stimulaciji kavom prije sporta, misli se na umjerene količine kavenih napitaka, jednokratno šalica prije natjecanja ili tijekom dana dvije do tri.
Velike doze mogu djelovati kontraproduktivno i dovesti do nemira, glavobolje, razdražljivosti i nesanice.
Literatura:
- Šatalić Z, Sorić M, Mišigoj-Duraković M. Sportska prehrana. Zagreb: Znanje; 2016
