7.8 C
Orahovica
Subota, 20 travnja, 2024
spot_img

KOLUMNA: dr. Marijana Peček Vidaković : Koliko sportašu treba proteina?

- Advertisement -

Piše: Marijana Peček Vidaković, dr. med., specijalist obiteljske medicine, sveučilišni specijalist nutricionizma

Proteini pripadaju skupini makronutrijenata koji su prije svega važni za izgradnju ljudskog tijela, posebno mišićne mase. Osim toga, sudjeluju u izgradnji enzima, hormona, hemoglobina i protutijela koja su sastavni dio našeg imunološkog sustava.

Nedovoljan unos proteina posebno dolazi do izražaja pri velikim tjelesnim naporima, ozljedama i bolesti, kad se proteini ubrzano troše. Upravo je zato većina sportaša fokusirana na uzimanje proteina i proteinskih dodataka, ponekad i pretjerano.

Koliko nam zapravo treba proteina ovisi prije svega o sportskoj aktivnosti.

Opća populacija treba između 0,8 i 1 gram proteina po kilogramu tjelesne mase, što i nije teško postići ako se hranimo redovito i raznovrsno.

U sportovima izdržljivosti kao što je primjerice trčanje potrebno je unijeti 1,2 -1,4g/kg tjelesne mase (TM).

Veći je unos potreban kod sportova snage, npr. pri dizanju utega, gdje se preporuča unos od 1,4 do 1,7g/kg TM, a po nekim autorima može i do 2 g/kg TM.

U slučajevima kad imamo potrebu za većim unosom proteina opravdano je unositi proteine u obliku gotovih pripravaka, od kojih je najpoznatiji Whey protein.

S proteinima ne treba pretjerivati jer se oni ne mogu skladištiti u organizmu, već se višak izmokri što može dodatno opteretiti bubrege. Zato je važno proteine rasporediti po obrocima tijekom dana.

Osim toga, prevelik unos proteina može dovesti do dehidracije kao i prevelikog unosa masti jer meso i mlijeko, kao glavni izvor proteina, sadrže skrivene masnoće.

Dugoročno preveliki unos proteina može dovesti i do osteoporoze jer višak proteina izvlači kalcij iz organizma te u tijelu stvara stanje kiselosti.

Proteini se nalaze u životinjskim namirnicama kao što su meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. U biljnoj hrani nalaze se u većim količinama u mahunarkama, integralnim žitaricama, riži, orašastim plodovima.

Kvalitetniji proteini su oni životinjskog porijekla, no to ne znači da vegetarijanci pravilnim odabirom biljne hrane i nadopunom proteinskim suplementima ne mogu kvalitetno zadovoljiti potrebe za ovim makronutrijentima.

Literatura :

  1. Šatalić Z, Sorić M, Mišigoj-Duraković M. Sportska prehrana. Zagreb: Znanje; 2016.
  2. Clark N. Nancy Clark’s sport nutrition guidebook. Zagreb: Gopal
  3. Kulier I. Prehrana vrhunskih sportaša: temeljni principi. Zagreb: Impress; 2001
  4. Vurdelja Mimi. Vodič za prehranu sportaša. [Internet] Hrvatski olimpijski odbor. [pristupljeno 27.3.2022.] Dostupno na: http://www.hoo.hr/images/natjecanja/OI_RIO_2016/VODIC-za-prehranu-Mimi-Vurdelja.pdf

3 KOMENTARI

  1. Mislim da niste u pravu da se višak proteina izbaci iz organizma. Prema tome ako unosimo višak kalorija iz proteina nećemo se udebljati, a ako isti taj višak uneseno iz UH onda hoćemo. Mokrenje proteina tj. Proteinurija smatra se bolešću bubrega, a ne da je uzrokovana pretjeranom konzumacijom proteina. Osnove biokemije nam govore da se sva hrana iskoristi, višak proteina će se samo glukoneogenezom pretvoriti u drugi oblik energije.

  2. Poštovani,
    hvala na pažljivom čitanju i opasci, u pravu ste. U želji da pojednostavim, dogodila se nespretna rečenica koja
    je promijenila smisao sadržaja.
    Bolje je reći da naše tijelo nema neograničen kapacitet sinteze proteina kao odgovor na njihov povećan unos.
    Prevelik unos proteina dovodi do povećanog metabolizma i nastanka razgradnih produkata koji se izlučuju mokraćom.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Povezani članci

Najnovije